Izbornik
13.11.2015

Raskošna ljepotica Jadrana: moderna, ali dobro uklopljena u okoliš

Pogledajte prekrasnu modernu vilu uz samo more u okolici Primoštena koja poziva na uživanje i odmor iz snova

Jednako je atraktivna u svako doba dana – kad je miluje jutarnje, podnevno ili večernje sunce ili kad savršena rasvjeta u noći ističe njezinu eleganciju i ekskluzivnost. Ova prekrasna vila uz more u okolici Primoštena svima oduzima dah jer je istodobno krasi glamur, jednostavnost, funkcionalnost i zanimljiva interijeristička rješenja. Njezin projekt napravio je Damir Lasinović sa suradnicima Markom Paićem i Ivanom Lozić, a uređenje interijera i eksterijera potpisuje Liliana Lile Lelas, dizajnerica interijera iz Splita. Želja vlasnika potpuno se poklopila s njezinom estetikom i razmišljanjima o interijeru. Stoga je cilj bio ovu urbanu vilu opremiti ležerno i neopterećeno u kombinaciji provjerenih art komada namještaja i rasvjete s puno slobodnog prostora. Sav namještaj ima svoju zadanu funkciju, a prostor nije natrpan. Dizajnerica Lelas komentira:
– Željela sam da svaki kvadrat kuće bude funkcionalno iskorišten te da s baš svake pozicije u kući pogled završava na moru. Bilo da se odmara u jednoj od fotelja, leži u krevetu ili pak boravi za stolom za blagovanje. Šteta bi bila ne iskoristiti takvu ljepotu pogleda i samog krajolika pa mi je to bio primarni zadatak – ističe Liliana dodajući kako je njoj nekako najdraža velika terasa i prostorije uz nju, na posljednjem katu kuće. Veći dio namještaja rađen je po njezinim nacrtima, a sve je to u kvalitetne komade pretvorila stolarija Vuković iz Splita. Svoj dizajn upotpunila je i komadima provjerenih svjetskih dizajnera pa se tako u vili nalaze i komadi dizajnerskog kruga okupljenog oko Magisa, Kartela, Vuzete ili Bege.
– Većina je namještaja polivalentna, dopušta mogućnost jednostavne transformacije ili premještanja u prostoru. To je odlična stvar jer daje mogućnost da prostor bude jednako privlačan i zanimljiv u različitim situacijama – naglašava Liliana Lelas. Zanimljivo je primijetiti i kako je jedno uzglavlje kreveta napravljeno od keramičkih pločica čiji dizajn potpisuje američki glazbenik i pjevač Lenny Kravitz. Njegove pločice Lea tom su uzglavlju dale posebnu eleganciju i dašak glamura. Posebnu pozornost dizajnerica je obratila na rasvjetu – unutarnju i vanjsku. Tako svjetlo u kući daju različite lampe iz kolekcije Slamp Lights, Delta light i Artemida. Posebno su atraktivne podne lampe koje stvaraju poseban dojam spajajući interijer i eksterijer. Kuća uz samo more ima prekrasnu kamenu plažu do koje se dolazi stubama oko kojih se nalaze suhozidi. Tu je zasađeno i različito mediteransko raslinje, od maslina i lovora do rascvjetalih grmova i kaktusa koji uživaju na mediteranskom suncu. Valovi koji udaraju u stijene za vjetrovita vremena stvaraju jedinstvenu zvučnu kulisu. Kad je more mirno, to je raj za uživanje u moru. No vila ima i svoj bazen i sunčalište koje je, kao i terase, obloženo ipe-daskama otpornim na sve vremenske uvjete. Uz pogled i more, na želju za uživanjem potiču i ležaljke.

U interijeru, uz puno stakla i prirodnih materijala, dominira i otvoreno stubište koje povezuje etaže. Svaka prostorija ima velike staklene stijene koje su zasjenjene dvostrukim prozračnim zavjesama. Na podu većeg dijela kuće postavljen je različito bajcan dugački parket. U prostoru dominira bež boja koja se odlično slaže s crnom i bijelom. Kroz rasvjetu i nekoliko detalja interijerom se provlači i plavkasti odsjaj. Prirodni je to spoj interijera i eksterijera. Da bi se izbjegla monotonija, dizajnerica je u prostor unijela i nekoliko kolorističkih naglasaka – poput žutih fotelja ili pak zelenila koje stvara poseban dojam .

http://domivrt.vecernji.hr/dom-iz-snova/raskosna-ljepotica-jadrana-moderna-ali-dobro-uklopljena-u-okolis-944715

više...
13.11.2015

Arhitekt Damir Lasinović: GUP je u potpunoj službi politike!

Nestručnost, politikanstvo, neartikuliranost, sve to razotkrila su previranja koja su se posljednjih tjedana pokrenula oko generalnog urbanističkog plana Šibenika. Zbog brojnih nelogičnosti i nepravilnosti taj planski dokument koji bi barem donekle trebao usmjeravati razvoj gradskog područja do 2017. godine, nije ni došao na dnevni red posljednje sjednice Gradskog vijeća Šibenika. Pobunio se HNS zbog zabrane gradnje na području Luke Šibenik, HDZ zbog neusklađenosti GUP-a sa županijskim planom. Neovisna udruga Loza upozorila je pak da je prostor bivše vojarne Palacin namijenjen Studiju energetike ucrtan kao područje visoke škole s Pastoralnim centrom. Međutim, sve te primjedbe stižu kasno. Javna rasprava odavno je prošla, a ako su primjedbe bile iznesene navrijeme, nadležni ured za prostorno uređenje Grada Šibenika očito ih nije prihvatio. Svoj obol raspravi odlučio je dati Damir Lasinović, predsjednik Komisije za prostorno uređenje Društva arhitekata Šibenik. On ističe kako su svi sudionici u ovom postupku vođeni svojim interesima, te da zato mora postojati nezavisna strukovna institucija otvorena javnosti koja će stvoriti temelje plana.

NEMA OBJEKTIVNOSTI

Grad koji nema Zavod za urbanizam ili slično tijelo, nije u stanju objektivno sagledati probleme i interese svoje zajednice i o tome se od strane Društva arhitekata Šibenik, tijekom stvaranja GUP–a Grada Šibenika neprestano govorilo, te se naglašavala potreba za hitnim formiranjem takve gradske institucije. Prema Lasinoviću, tu je korijen svih današnjih problema.

– Stručni uredi koje danas rade kroz Županiju i Grad su potpuno u službi aktualne politike, koja ih uostalom i financira – započinje Lasinović.

U nedostatku stručne gradske institucije, izrada plana se povjerava najpovoljnijem ponuđaču, Urbanističkom institutu Hrvatske te u kordinaciji sa stručnim gradskim službama započinje avantura.

– GUP koji smo mi u Društvu arhitekata Šibenik imali prilike vidjeti neposredno prije zadnje javne rasprave je bio potpuni promašaj. Svjedočio sam tad pozivu gradonačelnika dr. Županovića upućenog svim relevantnim strukama da se naprave prijedlozi čime bi se takav GUP nakon deset godina izrade kolilo-toliko priveo mogućoj provedbi. Nisam vidio nikakav dokument donesen od bilo koje stručne skupine osim Komisije za prostorne planove DAŠ–a – kaže Lasinović.

SEOSKA RASPRAVA

Ponovljena javna rasprava novog šibenskog GUP-a se može usporediti sa Brešanovim Hamletom u selu Mrduša donja, prisjeća se šibenski arhitekt.

Tri sata su stanovnici Zablaća raspravljali sa izrađivačem plana o položaju parcela u građevinskom području, a niti riječi nije bilo o razvoju grada.

– Razina rasprave nije imala veze s Gradom Šibenikom, niti je neposredni promatrač mogao zaključiti da se raspravlja o kapitalnom gradskom razvojnom dokumentu. Pa čak i izrađivač plana koji je na raspravu došao u potpuno defanzivnom položaju zbog niza propusta u izradi plana, otišao je potpuno zbunjen. Nigdje na toj raspravi nisam uočio želju, pa makar i pokušaj da se rasprave problemi o kojima se danas govori u Gradskom vijeću – kaže Lasinović.

Građanska svijest i zanimanje za razvoj grada tada su potpuno izostali. Puno se govorilo samo o generalnim stvarima – recimo o uređenju objekata i okućnica na području grada te o plaži Banj.

Od ponovljene javne rasprave do donošenja plana pred Gradsko vijeće Društvo arhitekata Šibenik nije više konzultirano, pa s konačnim prijedlogom plana ne možemo biti najsretniji, dodaje predsjednik Komisije za prostorno planiranje DAŠ-a.

– Opravdano ili neopravdano, nema golfa na Zablaću. Nema niti naznaka zapadnog širenja grada, pa čak je i nasip na vrhu poluotoka Kuline označen kao prirodna plaža što za budući hotel Šibenik sigurno nije dobro – nabraja uočene pogreške Damir Lasinović.



BEZ GUP-A NEMA INVESTICIJA?



No, isto tako zaključuje kako u trenutku kada je plan dobio sve suglasnosti, uključujući i resornog Ministarstva, te prošao sve procedure zasigurno najlošija opcija isti plan odbaciti i raditi po regulativi iz 1988 g. koja usprkos manjim izmjenama i dopunama predstavlja apsolutnu kočnicu razvoju grada, zaključuje Lasinović.

– U tom slučaju, a pogotovo sada kada RH ulazi u EU u gradu neće biti moguće pokrenuti investicije, naročito kvalitetnu revitalizaciju gradske jezgre koja se kroz strategiju razvoja percipira kao osnovni zamašnjak jer po današnjem GUP–u nije moguća izgradnja hotela, pansiona i ostalih nužnih sadržaja – ističe Lasinović.

Sadašnji prijedlog GUP-a nije najsretnije rješenje, ali jest najbolje u ovom trenutku za Grad Šibenik, bez obzira na 2017. i na planiranje zona koje će uvijek imati poklonike i protivnike. U protivnom hala koja se trenutno gradi na zapadnom ulazu u Njivice biti će i dalje primjer kako se gradi po zastarjelom dokumentu, preblizu ceste, previsoko, bez nogostupa, zelenila, javne rasvjete, biciklističke staze, nabraja Lasinović.

Svakako treba reći i to da je Tomislav Krajina, predsjednik Društva arhitekata Šibenik već upozoravao da postoje i drugi načini planiranja gradnje na gradskom području. Naime, Generalni urbanistički plan dokument je nižeg reda koji prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji iz 2007.godine više ne postoji. Prema istom zakonu, novi GUP-ovi se ne izrađuju, dok postojeći planovi vrijede do 2017.godine. No, kako se šibenske gradske vlasti njegovom izradom i donošenjem bave već deset godina i potrošeno je previše novca, nema smisla odustajati od njegova usvajanja.

http://sibenskiportal.hr/2012/10/16/arhitekt-damir-lasinovic-gup-je-u-potpunoj-sluzbi-politike/

više...
13.11.2015

FOTO Šibenski arhitekti projektirali kuću nogometašu Borussie Dortmund

Mladi šibenski arhitekti iz Arhitektonskog biroa Arx projektirali su kuću poznatom igraču Borussie Dortmund Matsu Hummelsu u Posedarju kraj Zadra, čijim dizajnom je nogometaš bio toliko oduševljen da je odmah naručio još dvije kuće koje namjerava prodati svojim kolegama.
Sanja Ćaleta Car, Ivo Bačić i njihov šef Damir Lasinović projektirali su kuću koju su sadržajno i konceptualno približili njegovim zahtjevima, uz visoke standarde kvalitete življenja. Do Hummelsa su došli preko Denisa Poljaka, njegovog prijatelja iz djetinjstva koji je prepoznao njihov rad te nogometašu preporučio baš njih.
- Kuću smo projektirali suvremeno, ali uz jako puno mediteranske tradicije jer s ceste kuća izgleda poput obične primoštenske kuće, dok je s mora to potpuno suvremena kuća prilagođena njegovim zahtjevima – objašnjava Lasinović, vlasnik biroa Arx.

Arhitektica Ćaleta Car naglašava kako je dizajn napravljen s volumenom koji konzolno izlazi kroz kamene fasade, a kuća, od sjeverne ka južnoj fasadi, poprima potpuno novu formu te je time u dizajnu ujedinjena mediteranska i suvremena arhitektura.
- Zanimljivo je da je Nijemac Hummels potpuno prihvatio moderan koncept arhitekture koji se s ulične fasade iz mediteranskog stila prema moru razvija u moderan arhitektonski stil odnosno spoj tradicije i modernosti – rekla je mlada arhitektica Ćaleta Car.

Dinamičan tim iz biroa Arx u Šibeniku otprije je poznat po dizajnu gradske plaže Banj, Tehničke škole, te marine na prostoru bivšeg TEF-a, a za projekt Hummelsove kuće kažu kako je to samo dokaz da rade dobro i kvalitetno te da sa svojim idejama stalno idu u korak s vremenom, a ponekad čak i ispred.
http://www.sibenik.in/sibenik/foto-sibenski-arhitekti-projektirali-kucu-nogometasu-borussie-dortmund/10059.html

više...
13.11.2015

FOTOGALERIJA Pogledajte kako je arhitekt Harold Bilinić zamišljao šibensku rivu i prostor oko katedrale

Harold Bilinić, čovjek kojemu dugujemo današnji izgled šibenske gradske jezgre, autor je niza skica i ideja kako bi trebalo izgledati prostor oko katedrale svetog Jakova. Arhitekt je tijekom 1949. i 1950. godine napravio nacrte regulacije šibenske obale u liniji od Doca do hotela Krka.
Bilinić je prvenstveno djelovao u sferi konzervatorskih zahvata obnove gradske jezgre nakon ratnih razaranja kroz najpoznatiju obnovu vijećnice, izgradnju zavojitog stepeništa na trgu ispred katedrale, regulaciju trga Medulić i formiranje niza manjih zelenih poteza unutar kamene strukture.
Poznati šibenski arhitekt Damir Lasinović dobro je upoznat s Bilinićevim radom, a najzanimljivije je pitanje zašto arhitekti koji ili rođenjem ili životom nisu Šibenčani, godinama su baš u Šibeniku ostvarivali svoja najpoznatija djela na veliko zadovoljstvo šire zajednice. -Možemo uzeti za primjer profesora Dragana Boltara, oca šibenske obale u regulaciji od Doca do Luke i začetnika GUP-a, Ivana Vitića, koji je autor današnje knjižnice, hotela Jadran, kina Šibenik i zgrada županije pa sve do akademika profesora Ante Vulina i niza eminentnih hrvatskih arhitekata po rođenju Šibenčana sa zagrebačkom adresom – objašnjava Lasinović.
Kao što je nakon rata razoreni Šibenik trebao Harolda Bilinića i Dragana Boltara, tako danas više nego ikada u najezdi jednodnevnih investicija, postindustrijskoj eri TEF-aa i TLM -a, krizi u kojoj je deviza “ daj šta daš “ najvažnija, gradski oci trebaju poticati planiranje i regulaciju grada kroz arhitektonsko-urbanističke natječaje i na taj način dati arhitektima priliku da smišljeno crtaju grad, smatra Lasinović.

- Negdje je davno rečeno da je grad lijep koliko su uspješni arhitekti koji žive u njemu, a Šibenik nikad nije imao veću koncentraciju arhitekata kao danas. Problem udaljavanja planiranja iz Šibenika i jest pravi razlog godinama neuspješne realizacije novog GUP-a o kojem se danas ponovo naveliko priča, a nisam uvjeren da je itko od šibenske arhitektonske scene uključen – napominje Lasinović.
Lasinović priželjkuje da novi natječaji Šibeniku donesu novog Bilinića i Boltara, da planeri budu daleko prije investitora, da rješenja nove obale u Docu, dvojnih bedema, stare peškarije kakva god bila ne 'prođu' bez stručne rasprave, kao i Poljana, Vatrogasni dom, GUP, TEF, sada nakon rušenja elektrolize i TLM, šira zona oko hotela Krka i tako unedogled.

- Boltarovo rješenje povezivanja platoa TEF-a sa vatrogasnim domom, tunelom ispod Svete Nediljice kao direktni izlaz iz grada, danas tako nužno u smislu turističke valorizacije i razvoja nepravedno zapostavljenog zapadnog Šibenika, to gradu treba, smjelo, promišljeno, planerski, jednostavno, trebaju mu novi šibenski Boltar i Bilinić – naglasio je šibenski arhitekt.
http://www.sibenik.in/bastina/fotogalerija-pogledajte-kako-je-arhitekt-harold-bilinic-zamisljao-sibensku-rivu-i-prostor-oko-katedrale/19862.html

više...